Profesionalna bolest je kao medicinsko-pravni termin definirana Zakonom o listi profesionalnih bolesti i njegovim izmjenama i dopunama (u daljnjem tekstu Zakon, Narodne novine 162/98 i 107/07). Članak 2. ovog Zakona definira profesionalnu bolest i uvjete pod kojima se te bolesti smatraju profesionalnim bolestima:
Članak 2.
(1) Profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.
(2) Profesionalne bolesti iz stavka 1. ovoga članka dokazuju se pomoću u medicini rada prihvaćenih programa obrade (algoritama), a dijagnostički postupak obuhvaća:
1) radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti pri radu;
2) kliničku sliku s pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sustava za koje je poznato da je određena radna štetnost može uzrokovati;
3) pozitivne nalaze dijagnostičkih metoda koje mogu objektivizirati to oštećenje.
(3) Prisutnost štetnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se:
1) procjenom opasnosti ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi prisutnost štetnosti,
2) određivanjem intenziteta (mjerenjem, neposrednim uvidom u uvjete rada ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi intenzitet štetnosti) i trajanja izloženosti toj štetnosti.
Profesionalnim bolestima smatraju se bolesti utvrđene u Listi profesionalnih bolesti navedenoj u članku 3. Zakona, a poslovima na kojima se javljaju profesionalne bolesti smatraju se poslovi na kojima su radnici izloženim kemijskim, fizikalnim i biološkim štetnostima i naprezanjima iz Liste profesionalnih bolesti. Zakonom utvrđena Lista profesionalnih bolesti sadrži pod točkom 45. »Zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze«, a koja je primjenjiva pri prijavi i priznavanju profesionalne bolesti uzrokovane zarazom COVID-19. Najveći broj prijava profesionalne bolesti uzrokovane zarazom COVID-19 očekuje se kod zdravstvenih radnika, ali su moguće i kod drugih profesija koje su nužne za funkcioniranje države u uvjetima pandemije (na primjer kod policajaca, graničnih policajaca, trgovaca koji rade u uvjetima pandemije sukladno čl. III Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događaja, donesenoj 19.03.2020.).
Radnik kojem se utvrdi zarazna bolest uzrokovana COVID-19, a radi na radnom mjestu na kojem smatra da postoji povećan rizik zaraze COVID-19, treba se telefonski ili osobno (ukoliko je radnik izliječen, odnosno COVID 19 negativan) javiti nadležnom specijalisti medicine rada/medicine rada i sporta (u daljnjem tekstu SMR) i dostaviti mu potrebnu dokumentaciju na temelju koje će se provesti dijagnostički postupak sukladno članku 2. stavku 2. Zakona:
Dijagnostički postupak započinje sa uvidom u medicinsku dokumentaciju koja dokazuje da radnik boluje od zarazne bolesti uzrokovane COVID-19
laboratorijska dokumentacija sukladno uzetom biološkom materijalu za dokazivanje infekcije (bris nosa i ždrijela, aspirat nazofarinksa, bronhoalveolarni lavat, sputum, serum)
klinička dokumentacija – nalazi infektologa i/ili drugi liječnički nalazi prema potrebi
Postupak se nastavlja dokazivanjem povezanosti bolesti i izloženosti na radnom mjestu što uključuje:
Uzimanje detaljne radne anamneze neposredno ili posredno putem službenog opisa poslova (obrazac 2 IN) ili izvoda iz dokumenta procjene rizika za predmetno radno mjesto, uz:
Od poslodavca priloženu listu sa istaknutim obavljenim zaduženjima radnika i službenim putovanjima u inozemstvo ukoliko ih je bilo u razdoblju od mjesec dana prije pojave simptoma bolesti, ili izjavu da je radnik bio izložen COVID-19 na mjestu rada za razdoblje od mjesec dana prije pojave simptoma bolesti
Podatke o korištenju zaštitne opreme tijekom rada u razdoblju od mjesec dana prije pojave simptoma bolesti
Uzimanje detaljne osobne anamneze i potvrda obiteljskog liječnika o drugim oboljenjima radnika, ili uvid u ispis osobnog zdravstvenog kartona radnika ukoliko nije moguće provesti pregled radnika
Uzimanje epidemiološke anamneze o oboljenju COVID 19 ukućana i drugih kontakata izvan radnog mjesta, podatke o neradnim danima i privatnim putovanjima u razdoblju od mjesec dana prije pojave simptoma bolesti (u obliku pisane izjave radnika ukoliko nije moguće provesti pregled radnika)
Nadležni SMR će po uvidu u navedenu dokumentaciju dovršiti postupak dijagnosticiranja profesionalne bolesti, tj. dati mišljenje o postojanju profesionalne bolesti.
Prava, uvjeti i načini ostvarivanja prava s osnove profesionalne bolesti definirani su u Pravilniku o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine, broj 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19 i 22/20) te Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine 39/2020) kojim se uređuje priznavanje profesionalne bolesti od dana nastanka odnosno utvrđivanja dijagnoze uvažavajući specifična obilježja zarazne bolesti. Rok za podnošenje prijave je od dana nastanka do tri godine. Tiskanica »Prijava o profesionalnoj bolesti« je promijenjena i priložena je u navedenom Pravilniku (Narodne novine 39/2020).
Postupak utvrđivanja i priznavanja o profesionalnoj bolesti dostupan je na poveznici HZZO.
U ime Upravnog odbora Hrvatskog društva za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora sastavile:
Ivana Kerner, dr. med. i prim. dr. sc. Jelena Macan, dr. med.