Hrvatski liječnički zbor
Hrvatsko društvo za medicinu rada

Priručnik - Vježbe gornjih ekstremiteta

Sadržaj

Jelena Macan, Zrinka Rusan

 

Igor Jukić, Milan Milošević, Vesna Budišin

 

Marija Rakovac, Vladimir Ivančev

 

Marina Vazdar Rohde, Milena Matulić

 

Jelena Macan, Zrinka Rusan, Jasminka Zgombić

 

Tatjana Trošt Bobić

 

Tatjana Trošt Bobić

Uvodna riječ urednica

Osvrt recenzenata

Funkcionalna anatomija gornjih ekstremiteta

Mišićno-koštani sustav (Marija Rakovac)
      Kosti
      Zglobovi
      Mišići

Krvožilni i živčani sustav (Vladimir Ivančev)
      Krvožilni sustav
      Živčani sustav

Sindromi prenaprezanja i kanalikularni sindromi gornjih ekstremiteta

Rame i nadlaktica
Lakat
Podlaktica i šaka

Sindromi prenaprezanja gornjih ekstremiteta vezani uz radno mjesto

Pravni temelji
Značaj profesionalnih sindroma prenaprezanja gornjih ekstremiteta u RH
Rizični radni i sportski uvjeti
Prevencija

Vježbe za prevenciju sindroma prenaprezanja gornjih ekstremiteta povezanih s radnim opterećenjem

Uvod
Vježbe istezanja
Vježbe jakosti
Vježbe za razvoj motoričke kontrole

Primjeri programa vježbanja za izabrane sindrome prenaprezanja gornjih ekstremiteta povezanih s radnim opterećenjem

Rame
Lakat
Podlaktica i šaka

Uvod
Ovaj priručnik nastavak je nastojanja članova Hrvatskog društva za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora da trajnu stručnu edukaciju unaprijede u području promocije zdravlja na radnom mjestu, tj. primarne prevencije profesionalnih bolesti, što je i glavni stručni zadatak specijalista medicine rada i sporta. Početak tih nastojanja bio je naš prvi priručnik u ovom području »Vježbe za radnike izložene statičkim i dinamičkim opterećenjima trupa na radnom mjestu« objavljen 2013. godine. Edukaciju u području promocije zdravlja na radnom mjestu odlučili smo nastaviti u području zaštite od djelovanja tjelesnih napora na radnom mjestu, jer su ovi napori, doduše u nešto drugačijem obliku nego ranije, i dalje jedan od najvažnijih problema u medicini rada i zaštiti na radu.
Sindromi prenaprezanja gornjeg ekstremiteta povezani sa radnim mjestom su zbog svoje učestalosti i svog velikog utjecaja na radnu sposobnost izuzetno važan problem u djelatnosti medicine rada i sporta, a danas su među najčešćim profesionalnim bolestima, kako u Hrvatskoj, tako i na razini Europske Unije. Budući da se radi o kroničnim bolestima koje mogu dovesti do trajnih oštećenja funkcije gornjeg ekstremiteta i trajnog smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, neophodna je intenzivnija aktivnost na njihovoj prevenciji. Potaknuti tim činjenicama i podacima Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, odlučili smo novi priručnik posvetiti primarnoj prevenciji profesionalnih sindroma prenaprezanja gornjih ekstremiteta.
Ovoga puta, radna skupina je, u suradnji sa stručnjakom iz područja kineziologije, sastavljena od članova Hrvatskog društva za medicinu rada i Hrvatskog društva za sportsku medicinu, što ističemo kao novi pozitivni iskorak prema boljoj integraciji medicine rada i medicine sporta kojoj sporo, ali kontinuirano prilazimo nakon zadnjih, ne tako davnih, dopuna naše specijalizacije. Zadovoljstvo nam je istaknuti da su se među autorima našli i kolege, specijalisti medicine rada i sporta, koji rade u ambulantama primarne zdravstvene zaštite. Oni su se i uz nedostatak vremena i iskustva u ovakvim poslovima hrabro prihvatili izazova pisanja ovog priručnika.
U ime svih autora ovog priručnika posebno zahvaljujemo našim recenzentima prof. dr. sc. Igoru Jukiću, doc. dr. sc. Milanu Miloševiću i Vesni Budišin, dr. med. na velikom trudu i pomoći. Svojim stručnim savjetima su nam sa kineziološkog, javnozdravstvenog i kliničkog aspekta pomogli da što bolje uskladimo interdisciplinarni sadržaj ovog priručnika.
Nadamo se da će ovaj priručnik zaživjeti kao praktična pomoć specijalistima medicine rada i sporta u svakodnevnom radu, te doprinijeti primjeni propisivanja i praćenja vježbanja za rizične radne grupe ili pojedince kao značajne usluge u ambulantama medicine rada i sporta.
 
Zrinka Rusan i Jelena Macan
Recenzija
Jedna od posljedica razvoja čovjeka i društva je pojava novih djelatnosti i zanimanja. Svaka aktivnost u kojoj čovjek provodi najmanje trećinu jednog dana, predstavlja znatan zahtjev na čovjekove tjelesne i mentalne kapacitete. Takvi zahtjevi čine čovjeka boljim, vještijim i sposobnijim, ali, s druge strane, u određenoj mjeri donose i negativne posljedice. Jedna od negativnih posljedica je i zdravstvena ugroza. Dugotrajno obavljanje određene profesionalne aktivnosti može dovesti do pojave sindroma prenaprezanja. To se posebno odnosi na one profesionalne aktivnosti koje u sebi sadrže naglašenu kretnu komponentu. Srećom, razvoj medicine rada i kineziologije omogućili su primjerena rješenja za navedene probleme. Prepoznavanje pojedinih neželjenih stanja (medicina rada) i preventivno/korektivno djelovanje (kineziologija) omogućuju relativno brzo i učinkovito otklanjanje rizika osobama koje su u ugrozi pojave sindroma prenaprezanja. Ipak, najvažniji i najisplativiji put za pojedinca i društva je preventivno djelovanje. Ovaj priručnik nudi preventivna rješenja u obliku promatranja (dijagnostike) i mijenjanja (tjelesnog vježbanja) za sve osobe koje se nalaze u riziku pojave nekog od oblika prenaprezanja uzrokovanog profesionalnim aktivnostima.
Prof. dr. sc. Igor Jukić, prof. cin.
 
Razvoj sporta i rekreacije doveo je do pojave brojnih ozljeda i oštećenja sustava za kretanje, koji se inače rijetko susreću pri drugim ljudskim aktivnostima. Sama terminologija i opis sindroma prenaprezanja govore o kroničnom poremećaju koji je uvjetovan ponavljajućim pokretima ali i specifičnim bio-mehaničkim odrednicama pojedinog radnog procesa i/ili sportske aktivnosti. Iako se, pri spominjanju terminologije sindroma prenaprezanja, najčešće misli na sportaše i rekreativce, sindromi prenaprezanja su u velikoj mjeri prisutni u brojnim drugim profesijama i zanimanjima – poput automehaničara, parketara, soboslikara, profesionalnih muzičara, plesača, daktilografa, kuhara, kirurga, trgovaca i radnika na tekućoj vrpci. Ovi podaci govore u prilog praktičnoj važnosti i neophodnosti odgovarajućeg djelovanja u promociji zdravlja na radnom mjestu u sklopu redovitih aktivnosti medicine rada i sporta.
Također, obzirom da aktualni podaci iz europske liste profesionalnih bolesti (European Schedule of Occupational Diseases) ukazuju na sindrome prenaprezanja gornjih ekstremiteta kao najčešće profesionalne mišićno-koštane bolesti, ovaj priručnik svakako dobiva na praktičnoj važnosti u svakodnevnoj djelatnosti specijaliste medicine rada i sporta, ali i drugih srodnih specijalizacija. Priručnik je zamišljen da kroz pregledno napisan teoretski i praktičan dio daje sažete i korisne smjernice u prevenciji profesionalnih sindroma prenaprezanja gornjih ekstremiteta. Samim time postaje i edukacijski materijal neophodan za odgovarajuću promociju zdravlja i zdravog ponašanja na radnom mjestu i na sportskim aktivnostima.
Doc. dr. sc. Milan Milošević, dr. med.
 

S velikim zadovoljstvom bila sam recenzent za ovaj priručnik. Čitajući tekst ugodno sam se iznenadila koliko su detaljno i dobro kolege napisale svako poglavlje, da bi što bolje prikazali sindrome prenaprezanja gornjih ekstremiteta.
Mislim da je ovakav priručnik potreban i dobro je došao na naše tržište, gdje su sindromi prenaprezanja gornjih ekstremiteta čest medicinski problem. Priručnik je potreban za dodatnu edukaciju zdravstvenih radnika radi preventivnog pristupa, ranog prepoznavanja i dijagnosticiranja kao i što ranije započetog liječenja sindroma prenaprezanja gornjih udova.
Zbog prisilnog položaja glave, ramena i ruku, ponavljanja nefizioloških pokreta, prekomjernog intenziteta rada, neadekvatnih uvjeta radne sredine, neergonomski kreiranih alata, tipkovnica, namještaja, glazbala, dolazi do sindroma prenaprezanja kod mnogih profesija kao metalskih, tekstilnih radnika, automehaničara, ličilaca, kompjuteraša, kirurga, stomatologa, muzičara kao i sportaša profesionalaca i rekreativaca.
U liječenju sindroma prenaprezanja gornjih ekstremiteta kao i u njihovoj prevenciji najvažniju ulogu imaju vježbe i to vježbe istezanja, te vježbe jačanja muskulature. Pri izvođenja tih vježbi važno je zauzimanje točno određenog položaja i izvođenje pojedinih vježbi kako se i navodi u ovom priručniku. Vjerujem da će ovaj priručnik poslužiti kao dobra stručna knjiga ne samo zdravstvenim radnicima, kineziolozima i sportašima, nego i svima koji žele vježbati sa ciljem preveniranja i liječenja sindroma prenaprezanja gornjih ekstremiteta.

Vesna Budišin, dr. med.
Preuzmi dokument(e)

Dokumenti za preuzimanje

image

O nama

Hrvatsko društvo za medicinu rada je stručno društvo specijalista medicine rada i/ili specijalista medicine rada i športa Hrvatskog liječničkog zbora. Pridruženi članovi društva su visokoobrazovani stručnjaci drugih struka i znanstveni djelatnici koji nisu liječnici, a djeluju na području medicine rada i sporta.

Više

KONTAKT

Hrvatsko društvo za medicinu rada

Šubićeva 9
10000 Zagreb

Telefon: 01/4693-300
GMS: 091/486-1001

OIB: 60192951611
Predsjednica društva: Almenka Balenović, spec. medicine rada i športa

© 2024 Hrvatsko društvo za medicinu rada - Izrada: X-media.hr
Povratak na vrh