Hrvatski liječnički zbor
Hrvatsko društvo za medicinu rada
Novosti

Characteristics of work-related COVID-19 in Croatian healthcare workers: a preliminary report. Arh Hig Rada Toksikol 2021;72:36-41

Karakteristike COVIDA-19 vezanog uz rad hrvatskih zdravstvenih djelatnika ‒ preliminarna studija

Roko Žaja1, Ivana Kerner2, Jelena Macan3, and Milan Milošević1
1 University of Zagreb School of Medicine, Andrija Štampar School of Public Health, Zagreb, Croatia
2 Ivana Kerner, Bonifarm zdravlje, Zagreb, Croatia
3 Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia

Healthcare workers (HCWs) are considered to run a higher occupational risk of becoming infected with severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2), and develop coronavirus disease (COVID-19) than the rest of the population. The aim of this study was to describe and analyse the characteristics of work-related COVID-19 in Croatian HCWs. Study participants were HCWs who contacted their occupational physician between 1 May 2020 and 12 November 2020 with a request for the registration of COVID-19 as an occupational disease. All participants filled out our online Occupational COVID-19 in Healthcare Workers Questionnaire. The study included 59 HCWs (median age 45.0, interquartile range 36.0–56.0 years). Most (78 %) were nurses or laboratory technicians, and almost all (94.9 %) worked in hospitals. Hierarchical cluster analysis revealed three clusters of COVID-19-related symptoms: 1) elevated body temperature with general weakness and fatigue, 2) diarrhoea, and 3) headache, muscle and joint pain, anosmia, ageusia, and respiratory symptoms (nasal symptoms, burning throat, cough, dyspnoea, tachypnoea). Almost half (44.6 %) reported comorbidities. Only those with chronic pulmonary conditions were more often hospitalised than those without respiratory disorders (57.1 % vs. 2.5 %, respectively; P=0.001). Our findings suggest that work-related COVID-19 among Croatian HCWs is most common in hospital nurses/laboratory technicians and takes a mild form, with symptoms clustering around three clinical phenotypes: general symptoms of acute infection, specific symptoms including neurological (anosmia, ageusia) and respiratory symptoms, and diarrhoea as a separate symptom. They also support evidence from other studies that persons with chronic pulmonary conditions are at higher risk for developing severe forms of COVID-19.

KEY WORDS: comorbidity; hospitalisation; questionnaire; SARS-CoV-2; symptom clustering

Novosti

Obavijest o pristupu CEZIH-u ugovornih ordinacija medicine rada

Hrvatsko društvo za medicinu rada obaviješteno je od strane Uprave za e-zdravstvo Ministarstva zdravstva da će se ordinacijama medicine rada ugovornima s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u svrhu provođenja cijepljenja protiv COVID19 omogućiti ograničen pristup Centralnom zdravstvenom informacijskom sustavu RH – CEZIH-u.

Novosti

Stres povezan s poslom u specijalista medicine rada u Hrvatskoj – pilot istraživanje

Huršidić Radulović A, Varošanec AM. Work-related stress in specialists in occupational health in Croatia: a preliminary study Arh Hig Rada Toksikol 2020;71:375-380.

Dostupno na slijedećoj POVEZNICI

Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti psihosocijalne rizike na radnome mjestu u skupini 70 specijalista medicine rada koji su anketirani upitnikom, osmišljenim 2016. godine u Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Rezultat od prosječnih 119,7 bodova (±28,9; raspon: 38 – 175) od maksimalnih 275 bodova upućuje na srednju razinu stresa. U osamnaest ispitanika zabilježena je visoka razina stresa (>135 bodova). Najistaknutiji i jedini stresor koji je zabilježen u slučajevima visokoga stresa bio je pritisak na poslu, osobito administrativni poslovi te istovremeno obavljanje više poslova. Nakon što su ispitanici podijeljeni u tri skupine prema vrsti organizacije u kojoj su zaposleni, dobiveni rezultati pokazali su da specijalisti medicine rada zaposleni u javnim ustanovama imaju najvišu razinu stresa (u prosjeku 143 boda). Oni su navodili golem pritisak na poslu, preveliko radno opterećenje i lošu komunikaciju s poslodavcima, uz nedostatak potpore nadređenih. Specijalisti medicine rada zaposleni u medicinskim centrima i privatnim poliklinikama također su izloženi povećanom pritisku na poslu. Zaposlenici privatnih ustanova nisu istaknuli probleme u odnosu s nadređenima, a specijalisti zaposleni u medicinskim centrima navode  premalo radno opterećenje i zapreke u napredovanju na poslu. Razlike u odnosu s nadređenima te neslaganja i konflikti na poslu odraz su različite organizacije rada, što je potvrđeno dodatnom analizom podataka po podskupinama. Rezultati ovoga pilot-istraživanja mogli bi koristiti specijalistima medicine rada koji su uključeni u obrazovne programe u ulogama ispitivača i edukatora. Ujedno, oni upućuju na potrebu za poboljšanjem upitnika i nastavkom istraživanja koja bi mogla dati bolji uvid o ulozi različitih stresora na učinkovitost i zadovoljstvo na poslu u specijalista medicine rada.

KLJUČNE RIJEČI: liječnici; psihosocijalni rizici; stres povezan s poslom; upitnik

Novosti

Provođenje testiranja na COVID-19 u ordinacijama medicine rada

Poštovane kolegice, poštovani kolege
u svrhu uključivanja mreže medicine rada u Republici Hrvatskoj u suzbijanje epidemije COVID19, na inicijativu Upravnog odbora HDMR-a, Hrvatski zavod za javno zdravstvo  uvrstio je ugovorne ordinacije medicine rada u strukturu cjepitelja protiv bolesti COVID19.
Od strane Službe za medicinu rada HZJZ-a postavljen je upit o provođenju testiranja na COVID19 u ordinacijama medicine rada.

RSS
«travanj 2021»
ponutosričetpetsubned
2930311234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293012
3456789
image

O nama

Hrvatsko društvo za medicinu rada je stručno društvo specijalista medicine rada i/ili specijalista medicine rada i športa Hrvatskog liječničkog zbora. Pridruženi članovi društva su visokoobrazovani stručnjaci drugih struka i znanstveni djelatnici koji nisu liječnici, a djeluju na području medicine rada i sporta.

Više

KONTAKT

Hrvatsko društvo za medicinu rada

Šubićeva 9
10000 Zagreb

Telefon: 01/4693-300
GMS: 091/486-1001

OIB: 60192951611
Predsjednik društva: Tomislav Furlan, dr.med.

© 2021 Hrvatsko društvo za medicinu rada - Izrada: X-media.hr
Povratak na vrh