ZAKLJUČCI
7. HRVATSKOG KONGRESA MEDICINE RADA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM
Pula, 9.-13. listopada 2019.
Kongres, održan pod naslovom MEDICINA RADA NAKON 2020., postavio si je 2 cilja:
- Specijalisti medicine rada i svrha djelatnosti medicine rada
- Radna populacija: zaposleni i oni koji nisu a trebali bi biti
Suradnja i raznolikost proizašli iz 11 zemalja (uz Hrvatsku sudionici su bili iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Malezije, Republike Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Srbije i Švicarske) a posebice poduprta Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, koji je omogućio sudjelovanje članovima Mreže Jugoistočne Europe za zdravlje radnika (engl. Sout East Europe Network on Workers Health – SEENetWH), bili su kroz sve dane Kongresa najsnažnije obilježje. A uz Kongres je održano obilježavanje 10. godišnjice Suradnog centra za medicinu rada Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj i u okviru toga 15. sastanak Mreže (SEENetWH). Tematski se slijedilo ciljeve Kongresa: Medicina rada nakon 2020. - Medicina rada i Javno zdravstvo: povezivanje mogućnosti i odgovornosti (engl. Occupational Health after 2020 – Occupational and Public Health: Merging possibilities and responsibilities).
Uvodna izlaganja Zagovaranje za medicine rada i okoliša kod kuće i u inozemstvu (Jasminka Goldoni Laestadius; The World Bank Group, N.W, Washington, DC– USA), Radna sposobnost iz perspektive novih društvenih i ekonomskih kretanja (Jasminka Godnić-Cvar; Medical University of Vienna, Vienna, Austria) i Mreža za koordinaciju i harmonizaciju Europskih radnih kohorti -OMEGA-NET (Dragan Mijakoski, Jelena Macan, Michelle C. Turner, Ingrid Sivesind Mehlum) su bila zamašnjak koji je kazujući da je Hrvatsko društvo za medicinu rada dio obitelji stručnih i znanstvenih udruga diljem svijeta, ukazalo na prilike izgradnje čvrstih partnerstava na globalnoj razini poput potencijalnih suradničkih projekata s Međunarodnim suradničkim društvom medicine rada (IOMSC), Međunarodnom komisijom za medicinu rada (ICOH), EU programom za Suradnju u znanosti i tehnologiji (COST) i globalnom mrežom liječnika i savjetnika Ujedinjenih naroda. Primjer je upravo suradnja kroz OMEGA-NET kojim se potiče znanstveni doprinos putem individualnih studija i udruženih studija, na dijeljenje podataka te prijenos alata i vještina kako bi se poboljšala iskoristivost postojećih kohorti, a u konačnici s ciljem poticanja sigurnih preventivnih zdravstvenih strategija i politika.
Otvorena su brojna pitanja; kako znanstvena tako i stručna, preispitane dosadašnje prakse, uspoređeni sustavi iz kojih one proizlaze i koji ih prate. Pristup temama bio je kroz veće ili manje studije, prikaze slučajeva i teorijske koncepte istraživanja ili kliničkog rada, koji mogu služiti kao temelj i mjesto susreta različitih profila na području medicine rada. A za rješavanje svih postavljenih pitanja, svaki je put bio jedan odgovor: multidisciplinarnost pristupa i interdisciplinarna suradnja su neophodnost u medicini rada.
SKUPNI ZAKLJUČCI KONGRESA MOGLI BI SE SVRSTATI U SLJEDEĆE OKVIRE:
- Budućnost bi se trebala temeljiti na upornosti kliničkih istraživanja, od manjih razmjera do velikih međunarodnih projekata koji će poslužiti kao epidemiološki dokaz za klinički rad.
- Kvalitetu ishoda rada na svim sadržajima i svim razina medicine rada podiže suradnja na međunarodnoj razini, posebice sa zemljama u susjedstvu pri čemu se osnažuju mogućnosti i proširuju polja primjene.
- Potvrđena je potreba za praćenjem smjernica Svjetske zdravstvene organizacije u pogledu zdravlja na radu, kao i Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, imajući na umu da je loše radno okruženje među prvih deset čimbenika rizika po zdravlje te da su, uz migracije, u sadašnjem trenutku bolesti čiji je uzrok na radnom mjestu vodeći problem EU.
Kuda usmjeriti aktivnosti medicine rada u nastupajućem razdoblju:
- Bolja prepoznatljivost struke specijalizacije medicine rada u društvu i puno uključenje specijalista medicine rada u sva releventna područja zaštite zdravlja na radu, a naročito procjene rizika, dijagnostiku i prijavu profesionalnih bolesti, ocjene radne sposobnosti u slučaju dugih bolovanja i kroničnih zdravstvenih poremećaja, aktivno sudjelovanje u programima promocije zdravlja u tvrtkama.
- Stručno utemeljeni i aktualni pravni propisi s uključenjem specijalista medicine rada u procese donošenja istih.
- Znanstveno utemeljeni ujednačeni dijagnostički kriteriji profesionalnih bolesti i ocjene radne sposobnosti.
Što se treba poduzeti, koje subjekte uključiti u vezi s navedenim:
- Zajednički angažman struke u Republici Hrvatskoj na stvaranju dijagnostičkih kriterija (HDMR, HZJZ, IMI, medicinski fakulteti).
U svakodnevnoj praksi posebna se pažnja mora obratiti na preglede prije zapošljavanja mladih ljudi ili njihova uključivanja u praktični rad kao i radnika koji tek ulaze u svijet rada.
- U daljnjem radu, treba ustrajati na povezanosti i sa nadležnim institucijama, Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom rada i mirovinskom osiguranju, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i svim drugim relevantnim institucijama koji su važne karike u rješavanju ključnih pitanja i odluka vezano za unapređenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Tom povezanošću i zajedničkim radom, svakako će se pridonijeti lakšem rješavanju mogućih nedoumica i omogućiti nesmetani kvalitetni rad medicine rada.
Primjer iz prakse:
Djelatnost zdravstva ima širok raspon stručnih usmjerenja od kojih velik dio zanimanja pripada skupini rizičnih zanimanja, pri čemu su zdravstveni djelatnici izloženi specifičnim opasnostima, štetnostima i naporima koji mogu dovesti do oštećenja njihova zdravlja, važnost edukacije zdravstvenih djelatnika, kao i stručnjaka zaštite na zdravlju neizmjerno je važna. Rad u djelatnosti zdravstva je kompleksan, zahtjevan, rizičan i s velikom odgovornošću. Specifični uvjeti rada su rizik za zdravlje te svakako mogu utjecati na nastanak apsentizma i prezentizma. U nastojanju smanjenja navedenih pojava, specijalist medicine rada može pravovremeno prepoznati rizične čimbenike te prevenirati kako bi se smanjilo opterećenje i neželjeni događaji u radu medicinskih sestara, kao i stope bolovanja i posljedični troškovi. Stoga, kontinuirani zdravstveni nadzor, neizostavni obilazak radnog mjesta, poznavanje uvjeta rada kao i edukacija i savjetovanje zdravstvenih djelatnika o rizičnim čimbenicima te informiranost poslodavca od strane nadležnog specijaliste medicine rada, predstojeće su aktivnosti medicine rada koje treba sustavno provoditi.
U Republici Hrvatskoj, na inicijativu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u suradnji s tijelima i institucijama uključenima u rad Komunikacijske radne skupine, započet je „Projekt promicanja zdravlja i sigurnosti na radu“ u sklopu edukacije zdravstvenih djelatnika koji se od lipnja ove godine, svaki tjedan, održava u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Takvi projekti, u kojem su uključene relevantne institucije, kao i nadležni specijalisti medicine rada, psiholozi i stručnjaci zaštite na radu i poslodavci, omogućuju da se boljom komunikacijom, suradnjom i zajedničkim projektima u budućnosti pridonese učinkovitom sustavu zaštite zdravlja na radu. U daljnjim aktivnostima medicine rada, svakako je u planu takve Projekte, zajedničkim radom, provoditi po svim bolnicama u Republici Hrvatskoj.
Stoga, u predstojećem razdoblju, medicina rada, treba biti prepoznata kao prva linija zaštite zdravlja i sigurnosti na radu zdravstvenih djelatnika. Time predstoje brojne edukacije i informiranje zdravstvenih djelatnika. Medicina rada treba biti prepoznata od strane zdravstvenih djelatnika kao „oslonac“ i savjetodavno tijelo vezano sve u svrhu prevencije i kvalitetnije zaštite njegovog zdravlja. U provođenju kvalitetne skrbi i zdravstvenog nadzora kao i obilazaka radnog mjesta, svakako treba ustrajati na boljoj povezanosti i komunikaciji sa stručnjacima zaštite na radu i poslodavcima.
Što poduzeti u rješavanju pitanja u postupku ocjeni radne sposobnosti:
- Upravni odbor HDMR treba potaknuti inicijativu za organiziranje zajedničkog simpozija o radnoj sposobnosti svih dionika u procesu zbog bolje suradnje kako u ocjeni radne sposobnosti, pravovremenog povratka na posao i pronalaženju odgovarajućih prilagođenih poslova za radnike sa smanjenom radnom sposobnošću.
- Neophodna je stalna trajna suradnja između specijalista obiteljske/opće medicine i specijalista medicine rada/sporta na primarnoj razini i njihova zajednička suradnja sa vještacima Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), osiguratelja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i Samostalnog sektora za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja, u svrhu što duljeg ostanka osoba sa smanjenom radnom sposobnošću na tržištu rada.
Izobrazba iz medicine rada
- Izazov europskog ispita iz medicine rada ima osnovni cilj nakon 2020. godine postići iste osnovne standarde znanja i vještina u svim zemljama članicama EU, podići samopoštovanje specijalista medicine rada i dobiti dokaz izvrsnosti nakon položenog ispita.
Osnovni dokumenti dostupni su na webu:
https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0005/105287/UEMS-2013.19-SECTIONS-AND-BOARDS-Annex-1-Occupational-Medicine-European-Training-Requirements-2013.04.18.pdf
https://www.uems.eu/__data/assets/word_doc/0003/105285/UEMS-OM-Appraisal-Application.doc
Slijedom praktične simulacije ispita zaključeno je da ne samo polaznici ili mladi stručnjaci nego i njihovi nastavnici se trebaju upoznati s ovom temom i motivirati sve sudionike u obrazovnom procesu specijalista medicine rada da ga prođu.
Zaključci 7. hrvatskog kongresa medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem, kao i sastanak održan u povodu obilježavanja 10. godina Suradnog centra medicine rada Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj i 15. sastanak SEENetWH, ponovo su oživjeli načela Alma Ata Deklaracije iz 1978. o Primarnoj zdravstvenoj zaštiti za radnike: »Primarna zdravstvena zaštita je prva razina kontakta pojedinaca, obitelji i zajednice s nacionalnim zdravstvenim sustavom čime se zdravstvena zaštita organizira i provodi što bliže mjestu gdje ljudi žive i rade.«
Objedinila:
Jadranka Mustajbegović
POZDRAVNA RIJEČ
Drage kolegice i kolege,
Velika nam je čast i zadovoljstvo pozvati vas na 7. hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem pod geslom MEDICINA RADA NAKON 2020. Kongres će se održati od 9. do 13. listopada 2019. u tritisućljetnoj Puli, gradu poznatom prije svega po prekrasnoj Areni, jednom od najbolje očuvanih rimskih amfiteatara na svijetu.
Prijelomna razdoblja i stalne promjene u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu znakovito se odražavaju u zakonodavstvu, sustavu ili dnevnoj praksi. A prva dva desetljeća ovog tisućljeća/stoljeća su postavljena u nizu temeljnih domaćih i međunarodnih smjernica kao odrednica na čijem će se koncu procjenjivati postavljeni ciljevi: što se ostvarilo, što dobilo, koji su novi sadržaji zaživjeli, što je izgubljeno?
Svjetska industrijska globalizacija i učestale promjene vrste, dinamike i načina proizvodnje, kao i promjene strukture poslova u odnosu na prethodno vremensko razdoblje, ukazali su na potrebu prilagodbe kako doktrine medicine rada, tako i uvođenja novih zdravstvenih standarda. Novi načini proizvodnje, robotizacija, informatizacija i automatizacija svakog proizvodnog procesa i postupka, a posebno svijest o značajnoj koristi zaštite zdravlja radnika na razini tvrtke i u konačnici država, ukazali su na potrebu praćenja i obradu specifičnih zdravstvenih parametara i utvrđivanje zdravstvenih standarda u svrhu postizanja cilja, zdravog radnog mjesta i stvaranja okruženja i cilja medicine rada, zdrave radne populacije. Jasno je da se pred nama nalazi razdoblje u kojem ćemo morati precizno zaokružiti naša postignuća, te definirati i odrediti pravce djelovanja i pozicioniranja u svakom društvu. Upravo iz tih razloga kongres će pokušati dati određene odgovore na izazove budućnosti u djelatnosti medicine rada.
Dakle, kako dalje nakon 2020.? Preobrazba je najsnažnija i pozornost se najviše odražava u rastućoj zdravstvenoj nejednakosti, koja se u djelatnostima zaštite zdravlja i sigurnosti na radu odražava i na ne-zdravstvenim područjima, čime se opetovano podižu zahtjevi za stručnjake u ovim područjima kako bi dorasli novim zadaćama. Jer, jedna stalna i nepromjenjiva vrijednost jest, unatrag više od stoljeća postojanja djelatnosti medicine rada, zaštita zdravlja i očuvanje kvalitete života radnika, čovjeka – u uvjetima njegova rada i stvaranja.
Kongres će ponuditi značajna uvodna predavanja, radionice, usmena izlaganja i postere o istraživanjima i praktičnim iskustvima. Željeli bismo potaknuti na sudjelovanje osobe različitih profesionalnih i organizacijskih sredina: doktore specijaliste medicine rada, medicine rada i sporta kao i doktore drugih specijalnosti uključenih u skrb za zdravlje ljudi u odnosu na posao kojim se bave; nadalje psihologe rada, medicinske sestre u medicini rada, stručnjake iz zaštite na radu, osobe koje su uključene u različite oblike i programe promicanja zdravlja na radnim mjestima, lokalno, nacionalno, međunarodno, kao i savjetnicima, sveučilišnim djelatnicima, djelatnicima u vladi.
Kroz tri tisućljeća njene povijesti, Pulu je posjetilo mnogo poznatih i značajnih osoba: od Dantea Alighierija, Michelangela Buonarrotija, Napoleona, Jamesa Joycea, pa do niza umjetnika iz svijeta filma i glazbe u novija vremena kao što su Elizabeth Taylor, Sofia Loren, Richard Burton, Nastassja Kinsky, Sting, Luciano Pavarotti, Jose Carreras, Andrea Boccelli, Il Divo, Placido Domingo, Paco de Lucia… Pridružite im se! Nama ste vi najznačajniji.
Dobrodošli u Pulu!
| Azra Huršidić-Radulović |
|
Jadranka Mustajbegović |
Predsjednica
Organizacijskog odbora |
|
Predsjednica
Programskog odbora |
ORGANIZACIJA
Organizatori
Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora
Suorganizatori
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada
Katedra za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada i sporta, Škola narodnog zdravlja »Andrija Štamapar«
Organizacijski odbor
Predsjednica
Azra Huršidić-Radulović
Dopredsjednici
Mira Vukšić, Tomislav Furlan
Tajnice
Jelena Macan, Ivana Kerner
Članovi
Ljiljana Belošević, Helena Blažić, Marija Bubaš, Zdravka Eremić Heitzler, Vesna Hećimović, Davor Horvat, Jadranka Horvat, Vladimir Ivančev, Vesna Kancelir Miletić, Ante Kandžija, Dražen Kapusta, Veronika Laušin, Ana Malenica, Milena Matulić, Nada Strikić, Ljubica Paladin Šušnjara, Mirko Petrošević, Dijana Poplašen, Sanja Prpić, Tajana Rogina, Admira Ribičić, Neven Varljan
Rizničarka
Jadranka Šetek
Programski odbor
Predsjednica
Jadranka Mustajbegović
Članovi
Ana Bogadi Šare, Jadranka Božin- Juračić, Viktorija Bradić, Hana Brborović, Marija Bubaš, Dubravka Čala, Vlasta Dečković Vukres, Jagoda Doko Jelinić, Zdravka Eremić Heitzler, Tajana Geršić Božić, Azra Huršidić Radulović, Vladimir Ivančev, Bojana Knežević, Stjepan König, Hrvoje Lalić, Jelena Macan, Slavenka Majski Cesarec, Tomislav Madžar, Milan Milošević, Marija Muše Danielov, Mirko Petrošević, Martina Piasek, Dijana Poplašen, Mirjana Ptičar, Vesna Sitar Srebočan, Milorad Stipanović, Nada Turčić, Veda Marija Varnai, Milana Varinac Barač, Marija Zavalić, Ivan Zrilić
Začasni odbor
Dunja Beritić Strahuljak, Marko Šarić, Jasminka Godnić Cvar
SATELITSKA DOGAĐANJA
- COST ACTION CA16216 OMEGANET - radne kohorte u EU
- EU OSHA – u susret novoj kampanji za prevenciju mišićno-koštanih bolesti povezanih s radom
- 10 godina Suradnog centra za medicinu rada SZO u Hrvatskoj
- 15. Sastanak Mreže za zdravlje radnika
- Medicinske sestre u medicini rada
- Sportska medicina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
TEME
- Promjene u svijetu rada – novi izazovi za medicinu rada
- Multidisciplinarna suradnja kao temelj zdravlja i sigurnosti na radu
- Profesionalne bolesti – dijagnostički kriteriji
- Bolesti u svezi s radom
- Ozljede na radu
- Medicina rada u strukovnim školama
- Propisivanje tjelesne aktivnosti za radnu populaciju
- Psihosocijalni radni okoliš i učinci na zdravlje
- Medicina rada u poljoprivredi
- Zdravlje na radu zdravstvenih djelatnika
- Reprodukcija i radno mjesto
- Radnici migranti
- Profesionalna rehabilitacija – povratak na posao
- Promocija zdravlja i prevencija na radu
- Socijalna nejednakost na poslu i zdravlje
- Istraživanja u medicini rada
- Primijenjena toksikologija i medicina rada
- Zaštita na radu
- Procjena rizika na radnom mjestu
- Utjecaj životnog i radnog okoliša na zdravlje
- Ergonomija u radu i športu
- Kvaliteta rada u službama medicine rada
- Etika u medicini rada
- Informacijski sustav i komunikacija u zaštiti zdravlja na radu
- Pravni gospodarski sadržaji u zaštiti zdravlja na radu